Poslovne vesti - Hrvatska

Hrvatska ubire najveći ‘harač’ na svijetu

Iako je Hrvatska od 1. srpnja smanjila najvišu marginalnu stopu poreza na dohodak s 45 na 40 posto, te uvela još neke promjene u oporezivanju dohotka, uzimajući u obzir stope poreza na dohodak i socijalna davanja za zaposlenike s prihodima od 100 tisuća američkih dolara, Hrvatska je država s najvišim kombiniranim stopama davanja u svijetu (53,3 posto), a slijede je Mađarska (47,9 posto), Papua Nova Gvineja (47,4 posto), Grčka (44,7 posto) i Austrija (43,5 posto), navodi se u zaključku tvrtke “KPMG International” koja je publicirala istraživanje za razdoblje od 2005. do 2010. godine s pregledom trendova stopa poreza na dohodak i socijalnih davanja u svom novom izvještaju “Individual Income Tax and Social Security Rate Survey 2010”.

Istraživanje je uključilo 86 država, a bazira se na analizi koliko je opterećena plaća zaposlenika s primanjem od 100 tisuća dolara, s tim da za opterećenja uključuju porez na dohodak i obvezne zdravstvene i mirovinske doprinose.

Istraživanje u 86 država

Premda su poduzetnici tijekom aktualne krize znatno više otpuštali nego primali nove radnike, vrlo često su, posebice posredstvom HUP-a, isticali kako bi imali znatno više “manevarskog prostora” za uspješnije poslovanje, pa tako i za zapošljavanje, kada bi ih država rasteretila različitih (ne)potrebnih izdataka, ali i smanjila porezne stope.

Građevinski obrtnik Ivan Milić, koji kaže da se uspijeva boriti s recesijom u stanogradnji, ističe kako bi uz svojih 15-ak stalnih zaposlenika uzeo još barem pet ljudi u slučaju da se tržište oporavi i država smanji obveze za poreze i doprinose. - Premda zvuči kao prazna priča, ali svakog mjeseca moram pronaći način kako najprije osigurati plaće radnicima, a tek onda sebi.

Prije ili kasnije tržište će se oporaviti, ali s ovako visokim porezima teško ću moći uzeti još kojeg radnika - tvrdi obrtnik. I Ivan Nuić, vlasnik malog brodogradilišta u Kaštelima, kaže kako ima 23 stalno zaposlena radnika koji su trenutačno optimalno uposleni na ugovorenim brodovima, ali također naglašava kako za sada ne planira nikakva nova zaposlenja.

- Ulažemo u radnike, u njihov standard i osposobljavanje. U škverovima su općenito teški uvjeti rada, ali ljudi su spremni raditi i zaraditi. Bilo bi puno lakše za sve kada bi nas država malo rasteretila pojedinih davanja - zaključuje Nuić.